Rože-online

Rože

2011-12-12T08:48:00.025+01:00

Dvori Abrama i Mate Varvodića

2011-12-02T13:02:00.015+01:00

Vrt i okućnica

2011-12-02T12:17:00.022+01:00

100 godina Hajduka - Armagedon

2011-02-14T20:46:00.000+01:00

MATE VUKOREPA-Ribar iz Zagore-zvijezda YouTubea

2011-01-27T15:02:00.001+01:00

Bajs otvorio planinarsko sklonište na Žlabini

2010-10-04T07:33:00.030+02:00

U subotu 02.10.2010.g. na padinama Kamešnice u predjelu Žlabina iznad Jarkovišta, svečano je otvoreno planinarsko sklonište sv.Mihovil.Ovom veoma važnom događaju za sve planinare a i za preostale mještane podkamešničkih sela Roža i Voštana nazočio je ministar turizma Damir Bajs,gradonačelnik Trilja Ivan Šipić,proslavljeni alpinist Stipe Božić i načelnik HGSS-a Vinko Prizmić.Gradonačelnik Šipić je posebno naglasio važnost ovog objekta i prostora u svrhu razvoja kontinetalnog turizma a ono što je bitno za mještane i potencijalne investitore a to je da je ovaj prostor uvršten u turističku zonu grada Trilja.Mjesni župnik Roža i Voštana Petar Dukić blagosovio je planinarsko sklonište sv.Mihovil čija su vrata otvorena svim posjetiteljima, planinarima i turistima koji će obilaziti ovaj lijepi pitomi planinskio predio.

Svečano otvorenje planinarske kuće sv.Mihovil

2010-09-27T13:29:00.005+02:00

1 Svečano otvorenje planinarske kučice sv. Mihovil na Kamešnici održat će se u subotu 02.10.2010.g. Kuća se nalazi iznad Jarkovišta na predjelu Botičina plana,na lijepom proplanku,okružena bukovom šumom,sastoji se od blagovaone i spavaone u potkrovlju,kapactet kuće je petnaestak osoba a nosit će naziv po sv.Mihovilu,zaštitniku grada Trilja..Dimenzije su 6 x 5,5 m, od čega 1,5 m po dužini otpada na trijem.Napravljena je u planinskom stilu od prirodnih materijala,te se kao takva uklapa u ambijent,cilj je kao i uvijek neremetit autentičnu sliku prirode,osim onog neophodnog. U subotu ujutro u 7 i 30 planira se odlazak na vrh Kamešnice a blagosov kuće sv.Mihovil i sveta misa u 13 sati.Don Petar Dukić,mjesni župnik Roža i Voštana predvodit će svetu misu.Planinarska kuća će biti otvorenog tipa i ona će služiti planinarima za odmor i sklonište.Pozivaju se svi oni koji žele uveličati ovu proslavu da dođu u što većem broju uveličati ovaj događaj.Iza svete mise predviđen je planinarski ručak(ponijeti zdjele i pribor za jelo), a također će biti bogat kulturno-umjetnički program te planinarsko druženje i pjesma. Povratak je po želji, očekujemo vas u što većem broju! HGSS, GRAD TRILJ, PD JELINAK, PU DINARIDI

Kuća u cvijeću Ikića Varvodića

2010-06-17T14:52:00.023+02:00

Rože-Jarkovište

2010-05-10T14:36:00.014+02:00

Sretan Uskrs

2010-04-03T14:00:00.002+02:00

Sretan i blagoslovljen Uskrs svim posjetiteljima bloga!

Obilježavanje 66. godišnjice pokolja u Cetinskom kraju

2010-03-29T14:29:00.006+02:00

Jučer i danas se obilježava 66 godina jednog od najmasovnijih i najokrutnijih pokolja na hrvatskim prostorima u Drugom svjetskom ratu, u kojem je krajem ožujka 1944. god. SS-ova divizija Princ Eugen u Gali, Otoku,Rudi,Podima,Krivodolu,Ljuti i Voštanima ubila više od 1 tisuću i 500 civila. Većina žrtava su bila djeca, starci i žene.U Rožama,zaseoku Miljen su ubijene 22 osobe. U Voštanima,Rudi i Krivodolu danas su se održale mise zadušnice za sve žrtve ovog nezapamćenog zločina u podkamešničkim selima. Obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Trilja i Mjesnih odbora s navedenog područja. Komemoracija za nevino ubijene žrtve, u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Cetinskog kraja, održat će se i u Podima. Udruga će položiti vijence i kod obilježja u Krivodolu i Voštanima.

Snijeg na Jarkovištima-Paruše

2010-02-22T22:35:00.007+01:00

Sretan Božić i Nova godina

2009-12-27T08:47:00.004+01:00

Sretan Božić i Nova Godina svim Rožanima u zemlji i onima koji se nalaze u stranim dalekim zemljama te svim posjetiteljima bloga.

Pogledajte slovensku sprdačinu-Mastercard-neprocjenjivo

2009-11-28T10:19:00.003+01:00

Pogledajte slovensku sprdačinu 'Hrvati nas gledaju na SP-u iz kauča... Neprocjenjivo!' 'Najam zrakoplova 8000 dolara, limuzina 1200, večera 140... Da nas Hrvati gledaju na SP-u iz kauča... Neprocjenjivo!', slovenska je to reklama kojom susjedi likuju zbog neuspjeha Hrvatske. Neodlazak hrvatske reprezentacije u Južnu Afriku već je pomalo počeo padati u zaborav. Vjerojatno će nam opet doći u glavu tek kada počne Svjetsko nogometno prvenstvo, a do tada ga je najbolje gurnuti pod tepih. Međutim, da nam dodatno zagorčaju život što Vatrene nećemo gledati na smotri najboljih reprezentacija svijeta, pobrinuli su se naši dragi susjedi Slovenci. Nakon brojnih videouradaka gdje se za sprdačinu većinom koristio isječak iz filma Hitler: Konačni pad, netko se dosjetio i već isfuranog Hiću zamijenio reklamom za Mastercard. Šaljivi autor, mora se priznati, pogodio je točno tamo gdje boli.net.hr

Kerum i Gitak-

2009-08-15T19:04:00.004+02:00

Pogledajte ova mala dva filmska uradka te ih malo usporedite,možda pronađete neke sličnosti između redaka.

Jarkovište "2009"

2009-08-09T13:58:00.022+02:00

Najava ljetnih događanja u podkamešničkim selima

2009-07-17T08:50:00.003+02:00

Svi u Tijaricu na Dane komina i bronzina

Od 31. srpnja i 01. kolovoza 2009. godine održava se VI. kulturno gastronomska manifestacija u Tijarici pod nazivom „Dani komin, pure i bronzina". Ovo je jedinstvena smotra folklora i gastronomije na području Dalmacije. Za održavanje ovogodišnje dvodnevne manifestacije sve je spremno a manifestaciju će 31. srpnja otvoriti Triljski gradonačelnik Ivan Šipić tradicionalnim paljenjem vatre na kominu. Manifestaciju će svojim nastupom otvoriti domaćin KUD Tijara a uz njih će nastupiti i gradska glazba Trilj, triljske mažoretkinje, tamburaški sastav Baće te KUD „Ivan Goran Kovačić“ iz Ivankova. PROSLAVITE DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI NA JARKOVIŠTIMA U KAMEŠNICI ROŽE-JARKOVIŠTE 2009" PUČKA FEŠTA KOD HARIJA,05.08.2009.g. Jarkovište se nalaze iznad Voštana na 1100 metara nadmorske visine. Pozivaju se svi ljudi dobre volje da taj dan provedu u čistoj i netaknutoj prirodi,na čistom planinskom zraku uz povoljne cijene hrane i pića. Vidimo se u Kamešnici!

Slike crkvenog zvonika u izgradnji

2009-07-01T14:47:00.008+02:00

Počela izgradnja novog zvonika u Rožama

2009-06-22T14:41:00.012+02:00

Na vrhu Kamešnice

2009-06-01T20:49:00.010+02:00

Fotoreportaža sa skupa planinara Dalmacije 2009

2009-05-11T16:57:00.016+02:00

Lokalni izbori,skup planinara na Žlabini,..........

2009-05-09T08:46:00.008+02:00

Tema svih tema ovih dana je politika a posebno ova naša lokalna počevši od Splita gdje je lokalni tajkun Željko Kerum svojom predizbornom kampanjom dignuo na noge sve a posebno svoje političke protivnike iz dviju najjačih stranaka HDZ-a i SDP-a koji su svojom državnom politikom i nebrigom za radnike doveli do toga da im je najveći politički protivnik čovjek koji u 21.stoljeću onemogućuje osnivanje i rad sindikata u svojim tvrtkama u kojima zapošljava oko 3000 radnika do našeg Trilja gdje je Nezavisna lista Miljenka Marića u koaliciji s Hrvatskom strankom prava Trilj uzburkala lokalne političke vode a više o tome imate na Triljskom portalu. Ako slučajno budete poslom ovih dana u Livnu il Tomislavgradu nemojte se iznenadit ako vidite Branimira Glavaša kako ispija kavu a jučer je u Zagrebu na Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora za ratni zločin. A sada idemo malo na laganiju opuštajuću temu a to je da Planinarsko društvo Jelinak iz Trilja organizira skup planinara iz cijele Dalmacije koji će se održati na Kamešnici na predjelu Žlabina. Domaćini pozivaju sve građane, ljubitelje prirode da im se u subotu i nedjelju, 9. i 10. svibnja pridruže na skupu. Organizatori ističu kako se očekuje dolazak oko 500 planinara iz Dalmacije i drugih krajeva Hrvatske, te Bosne i Hercegovine. Svi koji će na skup planinara doći u subotu sobom trebaju ponijeti šatore zbog noćenja. U nedjelju je organiziran polazak u 8 sati s Gornjih Voštana. Istoga dana na Žlabini u 12,30 sati don Josip Dukić služit će svetu misu. Sudionici skupa sobom trebaju ponijeti i pribor za jelo. Informacije i prijave na brojeve 098 832 611 ili 091 558 8196.

1.svibnja na Gradini-Praznik rada

2009-05-02T16:05:00.016+02:00

1.svibnja se u cijelom svijetu slavi kao praznik rada a u Hrvatskoj ta tradicija je ukorjenjena već 119 godina.S obzirom na to da većina nas okupljenih u neformalnu udrugu Kamešnica, preko radnog tjedana je zauzeta poslom, odluka je pala da 1.svibnja provedemo radno i da na Gradinu postavimo novi temelj i gromobran za postolje koje je uništeno ove zime udarom groma zbog tog što je bilo bez odgovarajućeg uzemljenja.Ovim putem u ime udruge Kamešnica zahvaljujemo Anti Varvodića-Bakiju što nam je nabavio gromobran a i vlasnicima magaraca ,koji su iznili najveći teret(beton) na Gradinu,jer bez njih bi to bila nemoguća misija.Svim prisutnim koji su pomogli da ponovno postavimo postolje i zastavu na Gradinu, još jednom ovim putem zahvaljujem.

Paraga i Pile

2009-04-30T17:14:00.003+02:00

Uskrs u Rožama kod Ikića

2009-04-27T14:40:00.016+02:00

Izbori

2009-04-24T23:40:00.003+02:00

Pogledajte ovaj glazbeno-filmski uradak skinut s youtube od autora doubletroubleHR a opisuje hrvatsku političku zbilju i političku elitu koja svih ovih godina kroji sudbinu Lijepe naše ili ako zamjenimo teze Lijepe njihove.

DJEČACI-NARODNA-KAMIONDŽIJE

2009-04-22T22:14:00.010+02:00

Nakon hita "Kamiondžije" Dječaci su napravili novi hit u suradnji s TBF a pisma im se zove Narodna ,nadam se da će vam se svidit na prvu a ja ću vam je ovde stavit pa poslušajte. Za one koji nisu čuli hit Kamiondžije stavit ćemo spot skinut s youtube.

Varvodići-Miljen

2009-04-18T16:18:00.009+02:00

Miljen je jedan od najljepših zaseoka u Rožama a zadesila ga je ista sudbina kao i cijelo selo te je skoro pust sa svoja dva stalna stanovnika.Nedavno je bila tužna i tragična obljetnica pokolja nad nedužnim civilnim stanovništvom Cetinske krajine koju su počinili djelovi Princ Eugen divizije a samo u tom zaseoku su pobili 22 nedužnih civila koje su žive zapalili u jednoj kući.Ovde moram navesti jedan još tragičan podatak da i nakon 65 godina od najtežeg zločina nad civilnim stanovništvom Miljena nema niti uređena spomen ploča gdje se može odati počast i zapaliti svijeća nedužnim žrtvama

Mrčela-Rože

2009-04-14T18:52:00.018+02:00

Sretan Uskrs

2009-04-12T05:32:00.004+02:00

Sretan Uskrs svim posjetiteljima bloga i ljudima dobre volje. U nastavku pročitaje Uskrsnu čestitku za elektoničke medije kardinala Bozanića svim vjernicima koji slave Uskrs a prenosi je Ika.

Uskrsna čestitka kardinala Bozanića za elektroničke medije

Zagreb, (IKA) - U našem društvu čovjeku se potiho iscrpljuju: pouzdanje, povjerenje, veselje i radost življenja. Kao da se želi stvoriti naraštaj tužnih i potištenih ljudi, ljudi neizvjesne budućnosti, istaknuo je to zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svojoj uskrsnoj čestitci za elektroničke medije. Kristovo uskrsnuće ne dopušta odbacivanje životne zbilje, makar ona izgledala beznačajnom, makar bila obilježena zemaljskim porazima. Kršćanin ne vjeruje u budući, nego u vječni život. Budući da je taj život vječan, on već traje. Svojom slobodom i istinom pozvani smo ga prihvatiti kao dar kojim u našoj povijesti Bog započinje tu vječnost. Uskrs govori da zemaljsko ne može zatvoriti život i nije u zemaljskome konačni smisao ljudskoga života, rekao je kardinal. "Dragi prijatelji! Kao nadbiskupa zagrebačkog i sina hrvatskoga naroda, boli me neizvjesnost koja se širi među ljudima u našoj Domovini, i koja sve više nalikuje dvorani apostolske neizvjesnosti. Ne čini li se i vama da se u dvorani našega društva, pod pritiskom različitih kriza: gospodarske naravi, a zapravo moralne i duhovne, želi dovesti u pitanje čovjekovo 'sutra', njegova budućnost? Čovjeku se potiho iscrpljuju: pouzdanje, povjerenje, veselje i radost življenja. Kao da se želi stvoriti naraštaj tužnih i potištenih ljudi, ljudi neizvjesne budućnosti", primjećuje kardinal Bozanić u svojoj čestitci. U svemu tome navještaj Krista uskrsloga donosi novost koja je sposobna zapaliti ugašenu ili pritajenu nadu u čovjeku našega doba. To je moguće samo onda ako se živi zajedništvo s Isusom Uskrsnulim koji je postao čovjekom i bio raspet. Uskrs pruža novost života sa svojim iznenađenjima, među kojima je i žrtva, rekao je kardinal Bozanić. Uskrs ne dopušta zatvaranje u sebe. Uskrs nam govori da djeca i mladi, unatoč i teškoćama koje ih čekaju, imaju pravo radovati se budućnosti ispunjenoj mirom i ljubavlju. Uskrs nas poziva da se vjernički zauzmemo u društvenome tkivu koje tvori naše hrvatsko društvo. Zato nam valja pohitati "još za mraka" i čuti objavu da je Isus Krist živ i prisutan. Neka Uskrsnuće Gospodinovo razori tmine i obasja budućnost svih, mlađih i starijih, zdravih i bolesnih, tužnih i radosnih, ističe se na kraju poruke kardinala Bozanića za elektroničke medije.

Kronologija zločina u podkamešničkim selima

2009-03-29T21:04:00.002+02:00

Tako su već 9. rujna 1943. zrakoplovima iz Mostara u Sinj prebačeni dijelovi 7. SS divizije „Prinz Eugen“6. Na putu za Split, u Brnazama, pripadnici divizije ubili su 38 osoba, a mladoga franjevca Rafu Kalinića živoga su bacili u vatru7. Pripadnici iste divizije u Aržanu su ubili 28 osoba i zapalili crkvu8, u Veliću strijeljali 11, u Jabuci 16, u Košutama 41, u Turjacima 20, u Vojniću 259 osoba. U Sinju su nešto kasnije za odmazdu strijeljali također 25 osoba10. Opis zločinačkog pohvata Princ Eugen divizije. Akcija je krenula iz pravca Imotskoga 25. ožujka 1944. U Gali su pripadnici posljednje skupine bojne 7 SS divizija „Prinz Eugen“ ubili troje civila. Dolaskom u Otok, u zaselak Milanovići, pripadnici iste bojne skupili su stanovništvo bez obzira na spol i godine, odveli u nekoliko kuća, neke strijeljali, a neke poklali i zapalili. Nakon toga, isto su učinili i po drugim zaseocima. Sveukupno, ubili su 187 djece, žena i staraca i zapalili većinu kuća. Preko brda, pripadnici bojne stigli su u Rudu, u zaseoke Kamberi, Bitunjci, Rosandići i Crljeni, te poubijali sve što su zatekli. Nekoliko osoba izbjeglo je sigurnu smrt. Odatle su se vojnici spustili u Malu Rudu i učinili isto. Na Medvidovom guvnu strijeljali su 72 osobe, polili benzinom i zapalili. Ukupno u Rudi su ubili 282 osobe. Iz Rude su stigli u selo Podi, zaselak Ratkovići i ubili 76 osoba. Tu su otkrili 12 skrivenih stanovnika zaseoka Kundidi. Sve su ih pobili. Predvečer vojnici su stigli u selo Krivodol gdje su i prespavali. Srijeda ujutro, 29. ožujka 1944. bio je koban dan za većinu stanovnika. Vojnici su 159 osoba sakupili u nekoliko kuća, ubili i zapalili. Pojedinci su se uspjeli spasiti. Nakon Krivodola vojnici svraćaju u zaselak Lagatori, u kojem ubijaju 22 osobe. U selu Ljut vojnici se razdvajaju u dvije skupine, jedna kreće prema Grubišićima, a druga prema Šipićima. Stanovništvo Šipića i Grubišića snašla je ista sudbina, većina ih je pobijena, ukupno 136. Poslije podne vojnici su stigli u Voštane. Isti scenarij, zatvaranje u kuće, ubijanje i spaljivanje. I ovdje se tek mali broj osoba spasio. Stradalo je 337 osoba. Napuštajući selo Voštane vojnici su na putu prema Kamenskom naišli na skupinu od 54 muškarca, uglavnom iz Otoka i Rude koje su zarobili pripadnici prve i druge skupine bojne 7. SS divizije „Prinz Eugen“ i natjerali da im nose opljačkano po selima do granice. Na povratku kućama muškarci su uhvaćeni i strijeljani iznad Kamenskog, na Njivicama. Osim zločina ove skupine dogodio se i zločin u Rožama, u zaseoku Miljen. 28. ožujka, pripadnici druge skupine bojne 7. SS divizije prolazili su kroz ovaj zaselak prema Voštanima. Partizani su zapucali i ranili jednoga njemačkog časnika. Iz kolone se izdvojila manja skupina, vratila u zaselak te ubila i zapalila 22 osobe.

Komemoracija za žrtve nacističkih zločina 1944. pod Kamešnicom

2009-03-28T19:22:00.002+01:00

Danas je u Podima komemorativnim skupom obilježena 65.godišnjica stradanja civilnog stanovništva podkamešničkih sela od zločinačke Njemačke Princ Eugen divizije koja je u svom zločinačkom pohodu zavila u crno Galu,Otok,Rudu,Pode,Krivodol,Rože,Ljut i Voštane. Komemorativnim skupom u mjestu Podima danas je obilježena 65. obljetnica jednog od najmasovnijih i najokrutnijih nacističkih pokolja na hrvatskim prostorima tijekom Drugog svjetskog rata koji su krajem ožujka 1944. u sedam sela pod planinom Kamešnicom u cetinskom kraju izvršili pripadnici Hitlerove divizije "Princ Eugen".

Tada je u pohodu zloglasnih njemačkih postrojba u naseljima Gala, Otok, Ruda, Podi, Krivodol, Rože i Voštane ubijeno više od 1500 civila, uglavnom staraca, žena i djece. Oni su strijeljani u kućama, neki su i spaljeni, a također su zapaljene sve kuće u tim selima. U znak sjećanja na te žrtve mještani su u zaseoku Podima podignuli spomen-kosturnicu kod koje se svake godine prisjete te tragedije komemorativnim skupom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Predsjednik odbora za obilježavanje sjećanja na žrtve pokolja Petar Babić rekao je kako su žrtve pokolja prethodnih godina bile bezrazložno zapostavljenje, te kako će se Odbor od sada brinuti da se taj događaj dostojno obilježi na spomen-obilježjima. Svete mise služit će se danas i sutra u mjesnim crkvama.

Izvor:Glas Dalmacije

Na meti pljačkaša

2009-03-26T00:34:00.011+01:00

Nakon što je prije nekoliko godina spriječio pljačku poslovnice Imex banke u Splitu 3, u kojoj se tada zatekao kao klijent, te za nagradu dobio posao u toj banci,naš Rožanin Dario Roguljić (32) još jednom se u ponedjeljak oko 18 i 30 sati našao u sličnoj situaciji a sada samo u drugoj ulozi kao zaposlenik Imex banke.Pročitajte više o tom događaju u članku iz Slobodne koji vam prenosim u cijelosti.

Na meti se ovaj put našla poslovnica Imex banke u Tolstojevoj ulici

Dario Roguljić iz Brnaza, koji je prije nekoliko godina sam uhvatio pljačkaša i zbog toga dobio posao u banci, otrpio je batine kako bi sačuvao novac iz sefa

Piše tonka čubelić, vito perić / epeha Snimio jakov prkić / cropix

Nakon što je prije nekoliko godina spriječio pljačku poslovnice Imex banke u Splitu 3, u kojoj se tada zatekao kao klijent, te za nagradu dobio posao u toj banci, Dario Roguljić (32) iz Brnaza još jednom se u ponedjeljak oko 18 i 30 sati našao u istoj situaciji.

Oči u oči s naoružanim razbojnikom, Dario ga ovaj put ipak nije uspio spriječiti u naumu, te je u obračunu i ozlijeđen.

Razbojnik je u banku upao po najžešćem pljusku, razoružao zaštitara Marina V. (36) te krenuo prema šalterima zatraživši od Darija da mu otvori sef. No, nakon što mu se Dario suprotstavio, nije se dokopao novca iz sefa te je pobjegao s nekoliko desetaka tisuća kuna iz ladica koje je nabrzinu ispraznio.

- Oko 18.30 na šalterima banke bili smo kolegica i ja kada je upao pljačkaš i zaprijetio pištoljem, razoružao zaštitara i zapovjedio da mu predamo novac. Prošao je iza nas, kolegica je uspjela pobjeći i sakrila se, a ja sam ostao na svojem radnome mjestu.

Pljačkaš mi je stavio pištolj na zatiljak, te me uz nekoliko udaraca prisilio da skupim sav novac iz šalterskih ladica i da mu ga predam. Kada je viknuo da mu pokažem gdje je sef, rekao sam da nemamo sef.

Dario Roguljić (lijevo) već se jednom našao na meti pljačkaša, i pobijedio

U tom trenutku mi je opsovao majku uz povik “daj novac”, te me udario po vratu, zatim koljenom u natkoljenicu i, kada sam pao, nogom ispod rebara.

Bio sam u blagoj nesvijesti, no uspio sam se pribrati i vidio sam kako pljačkaš bježi kroz glavna vrata - ispričao nam je Dario Roguljić teškim glasom jer još osjeća posljedice udaraca pljačkaša, te po tijelu ima brojne krvne podljeve.

Na pitanje zašto je ostao na svojem mjestu, Dario kaže kako je procijenio da bi u slučaju bijega bio okrenut leđima razbojniku, koji je imao repetirani pištolj u ruci pa je mogao pucati u njega.

- Također sam pokušao i zaštititi kolegicu koja se skrila u jedan mali prostor iza šaltera. Računao sam da će pljačkaš u nastupu bijesa, tragajući za sefom, naići na kolegicu, a onda bi moglo doći do najgorega - priča Dario.

Muškarac je na glavi imao tzv. fantomku, a u ruci pištolj. Jednako je bio “opremljen” i razbojnik koji je 14. siječnja orobio Podravsku banku.

I tada je pljačkaš nakon kraćeg naguravanja razoružao zaštitara, uhvatio ga za vrat i naredio mu da legne na pod. I tada je ušao iza pulta i naredio djelatnicima da mu daju novac, no iako ga je u poslu kratko prekinuo klijent koji je uletio u poslovnicu, razbojnik je bez većih teškoća pobjegao.

Iako je snimljen nadzornom kamerom, nikada nije pronađen. Osim razbojnikove nasilnosti, u oba slučaja u oči upada i činjenica da je u vrijeme obje pljačke pljuštala kiša. Zbog svih sličnosti u dva prepada, da se naslutiti da se isti pljačkaš još jednom odlučio domoći novca na sličan način.

Niz pljački

Razbojstva su na području Splita i okolice postala svakodnevica, a na udaru su svi, od kioska, preko kvartovskih trgovina, kladionica, mjenjačnica pa do poštanskih ureda i banaka. Splitska policija od ovogodišnjiš pljački uglavnom je riješila one manje - pljačke kioska.

Od početka godine na području Splita je zabilježeno:

10 - pljački kockarnica

3 - prepada u mjenjačnice

3 - pljačke kladionica

2 - oružana upada u banke

1 - razbojstvo u pošti

Lokalni izbori

2009-03-10T13:20:00.004+01:00

U Hrvatskoj se ove godine po prvi puta održavaju izravni lokalni izbori za gradonačelnike ,župane i načelnike općina.Za one koji ne znaju što to točno znači malo ću to pojednostavit a to je da kada budemo zaokruživali na izbornim listićima da nećemo zaokruživati stranku nego pojedince koji su se izravno kandidirali sa svojim imenom i prezimenom,svojim programom,samostalno ili kao kandidati svojih matičnih stranaka za ta mjesta za koja se natječu. Dolje vam prenosim vijest s Triljskog portala o kandidatima koji su do sada istakli kandidaturu na područiju naše općine Trilj.

Ovih dana su prema neslužbenim informacijama triljski HSP i Miljenko Marić dogovorili zajedničkim snagama izići na lokalne izbore koji će se održati u svibnju ove godine. Ovo je prvi put da imamo priliku izravno birati gradonačelnika. Kandidat za gradonačelnika ove koalicije je gospodin Miljenko Marić, profesor sociologije i filozofije. Nositelj liste za gradsko vijeće je gospodin Anton Vuko.

Kako smo uspjeli doznati, i triljski HDZ je ovih dana vršio dogovore oko svog kandidata za gradonačelnika i koalicije sa HSLS-om. Svoju kandidaturu istaknula su dvojica HDZ-ovih članova, a nakon burne rasprave odlučeno je da će njihov kandidat biti dosadašnji gradonačelnik Ivan Šipić, dipl. teolog.

Gore na vrhu možete pogledati jedan mali šaljivi filmski uradak skinut s youtube a tema istog su lokalni izbori u Hrvatskoj koji će se održati ove godine u petom mjesecu.

HAJDUK NA VRHU HNL-a!!!

2009-02-23T10:09:00.004+01:00

Nogometaši Hajduka nakon dvije i pol godine svladali su Dinamo na Poljudu i nakon 918 dana skinuli ga s prvog mjesta na ljestvici hrvatskog prvenstva. Toliko iščekivani 201. derbi, u kojem opet nije bilo igre, ali je bilo borbe i raznih uzbuđenja napretek, pripao je Hajduku. Jedna slučajna ruka u živom zidu usmjerila je vodu na domaći mlin u trenucima dok je Dinamo bio bolji, a kako je u idealnom trenutku po domaće pao i drugi, baš derbija vrijedan pogodak, za 2-0, povratka za 'plave' nije bilo

Početak kasnio 18 minuta zbog konfeta

SPLIT - Početak derbija na Poljudu kasnio je punih 18 minuta. Razlog odgodi bila je pretjerana sklonost domaćih navijača koreografiji. Naime, uoči početnog udarca sa krova Poljuda bačena je nebrojena količina bijelih papira, koji su za nekoliko trenutaka pretvorili travnjak Poljuda u bijelu plohu. Naravno, o regularnim uvjetima u tim trenucima nije bilo ni govora pa je sudac Bebek poslao obje momčadi u svlačionicu. Nakon što su organizatori donekle stvorili uvjete za igru, svoj obol užarenoj atmosferi dali su navijači Dinama. Njih nešto više od tisuću zasmetala je intervencija vatrogasaca koji su vodenim šmrkovima gasili požar u “kavezu”. U jednom trenutku BBB-ovci su krenuli u obračun s policijom. Međusobna razmjena udaraca trajala je nekoliko minuta, sve dok policiji nije stigla pomoć kolega.

Junak Senijad Ibričić

Iako ga nismo izabrali za igrača utakmice, zaslužio je epitet junaka kako zbog pogotka koji je psihički dotukao goste. I to kakvog! U maniri Mikija Rapaića. Ibro je od Rapaje naslijedio i ovacije Hajdukovih navijača pri izlasku s travnjaka, a ako rasplet prvenstva završi pobjedonosno za 'bijele', taj će gol biti upamćen vječno.

Tragičar Robert Kovač

Kapetan hrvatske reprezentacije nije pružio onakvu igru kakva se od njega očekivala. Trebao je biti iskusni vođa obrane, a upravo je on napravio veliku pogrešku nakon koje je Hajduk postigao drugi pogodak. U 51. minuti oklijevao je na Dinamovoj polovici s iznošenjem lopte nakon čega mu ju je Kalinić oduzeo i proslijedio Ibričiću koji postiže pogodak za 2-0.

Izvor Jutarnji hr.

Pogledajte eurogol Senijada Ibričića za Hajdukovu pobjedu nad Dinamom.

Bura i snijeg paralizirali promet u Splitu-fotogalerija

2009-02-20T16:05:00.015+01:00

Dalmacija pod snježnim pokrivačem

2009-02-18T10:12:00.009+01:00

Snijeg je jutros zabijelio cijelu Dalmaciju a u Splitu je osvanulo oko pet centimetara snijega koji je odmah smrznuo i stvorio led po splitskim prometnicama i tako paralizirao cili gradski promet.Temperatura zraka u Splitu jutros u 6 sati bila je - 2 stupnja a u Zagori su temperature bile puno niže.Veliko snježno nevrijeme praćeno jakom burom i mećavom pogodilo je noćas i podkamešnička sela Tijaricu,Kamensko, Rože i Voštane gdje je visina snijega oko 20 centimetara a na mjestima nanosi snijega se penju i do metra.Osim u Splitu i Zagori, snijeg je noćas padao i na srednjedalmatinskim otocima Braču, Šolti i Hvaru.

Vrani ljepotani

2009-02-15T17:35:00.016+01:00

Poslušajte pismu Vranac od Zlatnih dukata posvećenu konjima,koji su do nedavno u podkamemešničkim selima bili nezamjenjivi ljudima u seoskom poslu a skoro svaka kuća je imala svog đirana,dorata,sivaja ili vranaca .Konj je bio potreban kad bi se u Grab išlu u mlinicu goniti pšenicu na mljevenje ili kad bi se išlo u šumu po drva. Kad je ćaća konja prod'o svi smo plakali Ni on nije suze svoje mog'o sakriti Mati je kod večere dugo molila K'o da je sa našim vrancem sreća prodana Bio sam još mali, al' sve sam shvatio Brat se je u školu u grad spremao Baka je uz petrolejku džemper isplela Znao sam da onaj stari, sad ću nosit ja Al' 'ko će sada našeg vranca šorom jahati 'Ko li će ga sad na kirvaj cvijećem kititi Ako ga na sajmu otac prisretne Star je pa se bojim da mu srce ne pukne Te se noći nikom od nas nije spavalo Otac je sa bratom dugo razgovarao Mati mu je stvari sve u kofer spremila Jabuke i kruh što je u crkvi svetila Alat, dorat, đogat, kulaš, čilaš, putalj, vranac, bijelac, šarac, sivac, parip, raga, kljuse, lipicanac — sve se ove riječi odnose na konja i kazuju nam o njegovoj boji, namjeni, vrsti ili podrijetlu. Ta plemenita životinja (u nuždi se nudilo i »kraljevstvo za konja«, o šahistima da i ne govorimo) euroazijskoga prostora ima i svoje simpatične rođake: magarca i zebru, a križanjima su dobiveni neplodni (ali izdržljivi) izdanci — mazga (pastuh + magarica) i mula (magarac + kobila). I u prenesenim značenjima provlače se odlike poput izdržljivosti i marljivosti (»radi kao konj«, »vuče kao mazga« i, kao neizbježna pouka, »tko joj je kriv kad je glupa kao mula«).

Bijeli bijelac, šareni šarac...

Konji i mnoga njihova imena dođoše nam s istoka. Najčešće im je kumovala boja dlake. Tako je alat konj crvene boje, riđan (tur. al — crven + at, hat — konj plemenite pasmine), dorat (tur. doru — zagasit, smeđ, mrk) zagasito smeđe, kulašje (tur. kula — riđ, smeđ) sličan doratu, đogat (tur. gök — plav, svijetle boje) bjelkaste je boje, bijelac, a čilaš(tur. çil — pjega) ima po sebi pjege, šaren je, šarac; putalj ima nad kopitom bijeli biljeg poput opute (remenčić kojim se sputa konja da se previše ne udalji s paše, da ne pođe ob put), a vranac je crn (kao i vrane kose jedrih djevojaka naše narodne pjesme, ali i vran gavran). Prvotna riječ (prasl. *vorn) značila je crnje od crnoga — izgoren. Izvedena je iz ie. korijena *uer — gorjeti (usp. alb. vorbë — lonac za kuhanje, njem./engl. warm — topao).

Vrani ljepotani

Konji u naponu snage (konjske snage uvukle su se i u zastrašujuće motore) čest su slikarski motiv jer su utjelovljenje ljepote i sklada (kao i kukac zastrašujućih očiju, konjska smrt, libela ili vilin konjic ili pak morski konjić; vodeni konj nije baš tako skladan, no valjda svojom veličinom izaziva pouzdanje, pa je u reklamne svrhe poslužio kao jamac financijske sigurnosti), jogunasto ždrijebe (prasl. *žerbb, stslav. žrĐbb, grč. bréphos — nerođeno dijete, zametak; dijete, mladić od ie. *grebh — zametak, mladić, dijete) svojom živahnošću izaziva simpatije, a pastuh, na kojem leži odgovornost za produženje vrste, respekt.

No i ti vrani ljepotani, sivci i šarci (osim feniksovskoga Šarca Kraljevića Marka) jednoga dana kao i sve živo ostare, ponosni lipicanci (prozvani po ergeli u Lipici kraj Sežane) jednom odtancaju pred digitalnim kamerama brojnih turista i svoju posljednju pomno izdresiranu cirkusnu austrougarsku točku u Spanische Reitschule u Beču te ih stiže neizbježni zajednički nazivnik svih stvorenja — starost. Kako li se i imenom razlikuju stari, isluženi konji od svojih mladih, inspirativnih, gizdavih rođaka! »Jezdi, moj konju... Jezdi, konjicu moj«, tepa mu Kaštelanov Konjanik u najdražoj zemlji gdje su »livade i konji nesedlani«, a Severova Konja valja izgovarati onako kako ga je govorio i sam pjesnik — stojećke. »Naš gospodar poljem jizdi, jizda da mu je« — odraz je brzine i adrenalina našega srednjovjekovnog anonimnog pjesnika. I ponos, i elegancija, i vjetar u kosi, i sunce u oku. A onda, ni od koga gledani, ni maženi, ni paženi, osvanu parip, raga, kljuse.

Parip (moj današnji šlagvort) dodatni je (lošiji) tegleći konj, običan, k tome i uškopljen (grč. párippos; par- nešto nalik čemu, ali slabije + híppos — konj) što do iznemoglosti okreće npr. dolap (drvena naprava za natapanje zemlje na konjski pogon). Raga je još gori konj, mršav i islužen (stara raga — u pren. značenju neskladna, koščata osoba), kojem i ime potječe od muke (njem. Rackerei — mučenje; sich rackern — mučiti se). A kljuse je i star, i slab, i mršav, i loš, iznemogao konj za vuču (kakav konj, takav i čovjek: kljusina). Prasl. i stslav. kljusb (strus. kljusja, češ. klíse) potječe od *kleups (rus. klypát), što znači šepati, a prasl. *kl’usati znači sporo i teško hodati, gegati se u hodu. Koliko god ie. *kleup dalo u stvnjem. (h)louf(f)an, a ovo dalje laufen — trčati, meni je u ove vruće dane bliži glagol klipsati, tj. teško hodati, vući se kao kljuse. Inače, ie. baza je poticajna: *k(e)leu znači putovati, a grč. kéleuthos — put. I upravo na dan kada je prije 50 godina osvojen Mount Everest (29. 5. 1953), odlučila sam se za »put pod noge« i zajahala (i bez pomoći krilatoga Pegaza) jednoga konja od 1856 m, najviši vrh planine Kamešnice kod Livna. S njega se vide i Dinara, Biokovo i Brač, a zove se (koje li slučajnosti!) jednostavno — Konj.

izvor

Panorama Roža i Voštana

2009-02-04T23:42:00.013+01:00

Francuska rukometni prvak svijeta

2009-02-01T21:56:00.005+01:00

Na svjetskom rukometnom prvenstvu zlatna medalja je pripala olimpijskim pobjednicima Francuzima. U zagrebačkoj Areni ,pred 15 000 tisuća gledatelja Francuska je pobijedila domaćina Hrvatsku rezultatom 24:19.Hrvatska je osvajanjem srebrne medalje nastavila uspješni niz, premda on nije okrunjen Zlatom. Od devet velikih turnira (svjetskih ili europskih prvenstava te olimpijskih igara) Hrvatska je osam puta bila najmanje u polufinalu. Da finale ne prođe bez skandala potrudio se Ivano Balić koji je prilikom svečanog proglašenja pobjednika odbio oko vrata staviti srebrnu medalju.

Rože i Voštane postale zimski hit u Zagori

2009-01-20T11:32:00.010+01:00

Nakon što je na Novu Godinu na padinama Kamešnice napadalo oko 30 centimetara sniga,Rože i Voštane su postale odredište jednodnevnih izletnika koji su svoju djecu poveli na sanjkanje u obližnje doce koji se nalaze uz lokalnu cestu koja povezuje ova dva sela. Možda nebi bilo loše podsjetit lokalne vlasti na mogućnost uređenja jednog sanjkališta gdje bi izletnici mogli do mile volje se sanjkati jer je gore kod nas teren dosta neravan i pun oštrog kamena. A ovih dana smo svi opet u balunu al ne u onom nogometnom nego u rukometnom balunu jer je Lijepa naša domaćin Svjetskog rukometnog prevenstva koji se odigraje kod nas a vi ako ste u mogućnosti pogledat koju utakmicu uživo nemojte to propustit. Poslušaje sad za kraj pismu Evo me doma od Leut Magnetik koja se često vrti po svim lokalnim radijiskim postajama a postala je hit ovog rukometnog prevenstva.

Snježna razglednica iz Roža na Novu Godinu

2009-01-01T22:09:00.020+01:00

Ivo Sanader:Bando nesposobna što hapsite,morat ću dat ostavku

2008-12-30T18:01:00.006+01:00

Evo jedan mali politički osvrt na godinu koja je na izmaku u obliku satiričnog video uradka bijesa prvog ,malo je šaljiv a vi ocjenite jel šaljiv il je istinit.Svim posjetiteljima bloga Sretna i Blagoslovljena Nova Godina.

Sretan Božić i Godina Nova

2008-12-26T21:13:00.006+01:00

Sretan Božić i Nova Godina svim ljudima dobre volje. A sad poslušajte pismu od pivača klape Cambi Ne more mi bit i uživajte.

Pretvorba na hrvatski način

2008-12-13T23:59:00.010+01:00

Jučer je na suđenju u Zagrebu prikazana snimka razgovora između jednog od tenora i Uskokova pouzdanika u korupcijskoj aferi nazvanom Maestro koja je pokazala pravo lice i naličje pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj koja se odvijala početkom devedesetih godina i traje sve ovo vrijeme.Pogledajte snimku skinutu s youtube di naš dični Sinjanin, potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju uzima 50 ooo tisuća eura za kavu od Uskokova pouzdanika Kuzmanića i traži još 1 500 000 eura za daljnju suradnju zbog tehničkih problema.Više o tome idite na Index a sad pogledajte snimku i uživajte a ako volite talijansku kanconu imate kupiti CD s 9 skladbi u interpretaciji Josipa Matanovića,istinskog zaljubljenika u glazbu.

Galerija slika

2008-11-28T17:20:00.013+01:00

Trilj dobio disco-club

2008-11-27T11:09:00.002+01:00

U petak Trilj dobiva dugoočekivani disco klub "Modena". U moderno uređenom interijeru vlasnici najavljuju gostovanja domaćih i stranih estradnih zvijezda, a ovaj petak uz nastup grupe "SMS" disco će i službeno biti otvoren. Disco će raditi svaki petak i subotu od 21-06. Izvor Triljski portal

KK Split - Cibona Tuča NLB liga

2008-11-23T12:53:00.002+01:00

Incident na Gripama zakuhali su Marshall i Štemberger, kojem je Amerikanac razbio glavu. Umiješale su se obje klupe, sudac je na kraju isključio čak 12 igrača, a cibosi su slavili 84:69. Izvor Net.hr

Kamešnica pod snijegom-Hajduk postao dioničko društvo

2008-11-22T13:21:00.010+01:00

Prvi snijeg koji je pao u subotu u ranim jutarnjim satima zabijelio je visove Kamešnice, Svilaje i Visoke te u mjestima Kamensko, Rože, Tijarica, Voštane, Maovice, Zelovo, Sutina napadao do 15 centimetara visine. Snijeg je najviše padao na nadmorskoj visini od 400 metara, a nešto malo ga je palo i u samom Sinju.

Izvor

Slobodna Dalmacija

Na Splitskim Gripama je održana povijesna osnivačka skupština Hajduka, kao posljednji čin preoblikovanja kluba u dioničko društvo.

Događaj godine za sve pristalice Hajduka obilježila je osnivačka skupština novoga, privatnog Hajduka, koji je danas dobio svoje rukovodstvo.

U maloj dvorani na Gripama okupilo se oko 350 dioničara, onih koji su se na vrijeme prijavili za ovaj povijesni događaj.

Kao članovi NO ŠDD Hajduk odabrani su: Jako Andabak, Marko Ivkošić, Mirko Klarić, Ivan Kuret, Tomislav Mamić Tommy, Ivan Rimac, Kruno Peronja, Damir Gabrić, Ante Sanader! Izvor INDEX

Obljetnica pada grada Vukovara

2008-11-18T11:42:00.008+01:00

Prije točno 17 godina neprijatelj je nakon tri mjeseca borbe uspio slomiti herojski otpor grada-heroja, Vukovara, na kojeg je dnevno padalo 12.000 granata. Vukovar je lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska - ovogodišnji je slogan kojim grad heroj obilježava 18.11., dan sjećanja na žrtve Vukovara. Pogledajte spot pjesme Gospodine generale od Vladimira Kočiša Zeca u spomen na 17 godina pada grada heroja Vukovara.

Ubijen Ivo Pukanić

2008-10-23T20:24:00.002+02:00

Prema neslužbenim informacijama koje su objavili hrvatski mediji, ispred zgrade redakcije Nacionala u Zagrebu u poslijepodnevnim satima je eksplodirala bomba u kojoj su smrtno stradale dvije osobe, a jedna od njih je novinar i suvlasnik tjednika "Nacionala" Ivo Pukanić.

Nogomet -Ukraina : Hrvatska

2008-10-11T16:50:00.005+02:00

Večeras Hrvatska nogometna reprezentacija igra u Ukraini kvalifikacijsku utakmicu protiv domaćina Ukraine u sklopu odlaska na Svjetsko prevenstvo koje se odigrava u Južnoafričkoj republici. Ovde treba napomenuti da smo doživili teški poraz od Engleza u Zagrebu koji su pod vodstvom novog izbornika Talijana Capella došli u Zagreb i spustili naše nogometne veličine na zemlju kao što smo mi njima na njihovom terenu u kvalifikacijama za Europsko prevenstvo nanjeli poraz zbog kojeg su oni ostali kući te su propustili odlazak u Austriju i Švicarsku ovo ljeto. Sad ćemo se vratit deset godina unazad kad je našu reprezentaciju vodio Ćiro Blažević a Alen Bokšić nas svojim maestralnim golom protiv Ukraine odveo na Svjetsko prevenstvo koje se odigravalo u Francuskoj s kojeg smo se vratili kao treći na svjetu. Večeras kako stvari stoje utakmicu u Ukraini naše reprezentacije ćemo pratit preko radio signala a ne kako smo naučili do sada gledati preko tv-ekrana. Sad pogledajte golove Alena Bokšića.

Tijarčani na Zg-velesajmu

2008-09-21T15:08:00.013+02:00

Od 16.do 21. rujna 2008. godine u Zagrebu je održan 6. Eko-etno sajam, državni sajam tradicije, proizvoda i usluga ruralnih područja. Cetinsku krajinu i cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju predstavljala je udruga „Pokrenimo Tijaricu“ kroz folklornu sekciju udruge(KUD „Tijara“) te kroz gastronomsku ponudu našeg kraja i Sinjske mažoretkinje.

Na sajmu osim Tijarčana bio je i Petar Babić, koji je predstavio dvije vrste rakije a to su Medovača i Rašeljkovača.

Da se ne zaboravi.......

2008-09-17T23:00:00.005+02:00

Da se ne zaboravi,to su se potrudili članovi Moto kluba Noćni jahači iz Trilja i Kulturno društvo Trilj koji su pridružili se akciji prikupljanja spomen kamenja koje će se ugraditi u Zid sjećanja pokraj Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.Spomen kamenje se skuplja na spomen na sva stratišta u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini a organizatori akcije su Gospićko-senjska biskupija, župni ured Udbina i Moto klub Veterani iz Zagreba .Na spomen kamenjima upisana su sljedeća mjesta: Velić, 1943., Jabuka, 1943., Vojnić, 1943., Košute - Kukuzovac, 1943., Rože, 1944., Podi, ožujak 1944., Podi, lipanj 1944., Krivodol, 1944., Ljut, 1944., Voštane, 1944., Kamensko, 1944. MK Noćni jahači i KD Trilj su za ovogodišnju prigodu pripremili jedanaest kamenja i podatke o civilnim i vojnim žrtvama, nastradalima na području Grada Trilja od njemačke i partizanske vojske 1943. i 1944. godine. Ovde triba ponoviti da su zločin u potkamešničkim selima počinili pripadnici njemačke folksdojčerske SS-divizije Princ Eugen. Samo u Rožama u zaseoku Miljen zločinci su pobili oko 28 osoba a računa se da je u pokolju pobijeno sve skupa oko 1800 ljudi. Izvor www.trilj.org

Hrvatska-Engleska

2008-09-10T01:00:00.004+02:00

Večeras dok sam surfa naletija sam na jedan meni dobar tekst, pa ću vam prinit jedan dio a vi ga u cijelosti možete pročitat na portalu Sportal.hr a odnosi se na uvod u utakmicu koju igra Hrvatska nogometna reprezentacija danas u Zagrebu protiv Engleza u sklopu kvalifikacija za Svjetsko nogometno prevenstvo 2010 godine u Južnoafričkoj republici. Stoljećima nismo imali svoju državu, stoljećima smo narod koji su "gazili", kojem su ugradili kompleks. Taj prokleti kompleks je ugrađen u nas kao "čip", obilježeni smo, to je naš kod. Tu, pod ovim nebom se uvijek teško živjelo i danas narod pati, živi "na rate". Ova je zemlja korumpirana, u njoj su krimininalci najugledniji građani, njome vladaju sumnjivi tajkuni, a omiljena poštapalica je "ak' nemre drukčije, nek bude pošteno". Ovaj je narod frustriran, no negdje na kraju horizonta stoji Slaven Bilić i njegovi boysi.Mi smo kao Mitnica, odgovorio je u prolazu Slaven Bilić na konstataciju kolege Kačića iz Vjesnika da je kod nas sve propalo. Da, Slaven Bilić vodi našu "nogometnu Mitnicu", vodi jednu generaciju koja svojim nogometom, svojim znanjem, svojim pozitivnim prkosom liječi sve te naše komplekse. Poslušajte Connect&Zaprešić boys -Samo je jedno i poželimo Biliću i njegovim momcima puno sreće u večerašnjom dvoboju s Englezima.

Hajduk ugostuje Deportiva...Šijavica na Jarkovištima

2008-08-28T13:34:00.010+02:00

Večeras Hajduk dočekuje u Splitu Deportiva kod kojeg je u gostima prije dvi sedmice izvukao remi a večeras će dati sve od sebe da učini nemoguće i pobjedi goste pred svojom publikom.Hajduku želimo prolaz a mi idemo napraviti mali osvrt na proslavu Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja kojeg smo dostojno proslavili ove godine u Rožama 5.kolovoza. Točno onako po dogovoru smo podigli zastavu na Gradini petog ujutro na spomen na sve poginule branitelje u Domovinskom ratu a nakon tog smo išli na Jarkovište gdje je organizirana zabava na kojoj se okupilo oko šezdeset ljudi. Većina svita je bila zadovoljna ugođajem i atmosferom jer je ovo po prvi put nešto organizirano u Rožama a da nije bilo zatvorenog tipa nego su svi mogli doći koji su izrazili želju da budu tu tog dana. Zabava nije prošla bez naše drevne igre Šijavice a ja sam se potrudija da to snimim a vi možete ovde pogledat kako to maestralno igraju Baki,Gojko,Ivan i mali Luka.Bilo je tu igranja na balote a zapivalo se i rere.

Rožani na vrhu Kamešnice

2008-08-21T18:36:00.015+02:00

Trojica naših Rožana,istinskih zaljubljenika u planinu su uspjeli se popeti na najveći vrh planine Kamešnice Konj, koji se nalazi na 1856 m nadmorske visine a ta trojica naših sumještana su Ikić,Nediljko i Marko Varvodić.Za taj podvig trebalo im je samo nekoliko sati da stignu od polazne točke Žlabine do vrha Kamešnice.Bravo za svu trojicu. Planina je smještena na samoj granici Hrvatske i BiH, a svi najviši vrhovi su s bosansko-hercegovačke strane granice.

Rože- Gradina-Jarkovište 05.08.08

2008-08-07T08:59:00.020+02:00

Tijarica 2008,Dani Komina,Pure i Bronzina

2008-07-30T23:12:00.012+02:00

Slike su skinute s Tijaričke web stranice

Obnovljena lokalna cesta Rože-Voštane....Skuplja se doprinos za izgradnju novog crkvenog zvonika

2008-07-27T23:45:00.008+02:00

Lokalna cesta Rože-Voštane je obnovljena u punom svom profilu što do sada nikad nije bio slučaj jer se dosadašnja obnova odnosila samo na krpljenje rupa na cesti.Svima onima koji su pomogli da se cesta obnovi ovim putem zahvaljujem u svoje ime a i u ime svih vozača koji će tuda prolaziti.Sada idemo na temu koja je dosta aktualna ovih dana a to je crkveni zvonik koji se nalazi u ruševnom stanju. U planu je rušenje zvonika i izgradnja novog zvonika,te se mole svi Rožani a i oni koji vuku porjeklo iz Roža da sudjeluju u izgradnji zvonika novčanim prilozima a za detaljnije informacije obratite se don Petru Dukiću koji je glavni pokretač cijelog projekta.Sve informacije koje mi budu dostupne u svezi ovog projekta bit će objavljene na blogu.

Panorama Roža s Gradine...Uhićen Radovan Karadžić

2008-07-21T23:19:00.017+02:00

Dok sam slaga slike za ovaj post,dobija sam e-mail da je uhićen srpski ratni zločinac,pjesnik,sarajevski psihijatar Radovan Karadžić.

Kao najistaknutijeg člana bosanskosrpskog političkog rukovodstva Karadžića se smatralo najodgovornijim kako za izbijanje rata, tako i za brojne zločine koji su u to doba na područjua BiH pod bosanskosrpskom kontrolom počinjeni nad Bošnjacima i Hrvatima. Isto tako ga se zbog nepopustljivosti smatralo najvećom preprekom mirovnom sporazumu koji je konačno postignut tek u Daytonu 1995. godine. Godinu dana ranije je između Karadžića i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića došlo do sukoba zbog odbijanja Republike Srpske da prihvati Vanceov mirovni plan.

Godine 1995. je nakon genocida u Srebrenici Haaški sud podigao optužnicu protiv Karadžića za ratne zločine. Zbog toga je Karadžić bio izostavljen iz pregovora koji su doveli do Daytonskog mirovnog sporazuma, a kasnije se bio prisiljen odreći mjesta predsjednika Republike Srpske i stranačkih dužnosti.

Zbog vlastitog postupanja i postupanja njemu podređenih, uključujući vojsku bosanskih Srba, prema pripadnicima bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH od 1992. do 1995. godine, Radovan Karadžić je optužen na osnovu individualne kaznene odgovornosti (članak 7.1. Statuta Haškog tribunala) i kaznene odgovornosti nadređenog (tzv. "zapovjedna odgovornost", članak 7.3. Statuta) za: genocid, sudjelovanje u genocidu, istrjebljenje, ubojstvo, hotimično lišavanje života, progone, deportaciju, nečovječna djela, protupravno teroriziranje civila i uzimanje talaca.

U njegovu obranu njegove pristalice navode da Karadžić nije ništa više kriv nego bilo koji drugi ratni političar. Njegova navodna vještina u izbjegavanju uhićenja od 1995. godine učinila ga je svojevrsnim lokalnim "herojem" među određenim brojem Srba u BiH i u Srbiji.

Priprema za podizanje zastave na Gradini

2008-07-13T22:44:00.025+02:00

Crni je da incijativu da na Gradini, brdu iznad sela 05.08 podignemo zastavu u spomen na sve poginule branitelje u Domovinskom ratu.Taj dan se slavi u cijeloj Hrvatskoj kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti jer je toga dana u vojnoredarstvenoj akciji Oluja oslobođen grad Knin,središte srpske pobune u Hrvatskoj.Gradina je najveće brdo iznad Roža,nalazi se na 1060 metara nadmorske visine a pogled seže skoro na cilu Cetinsku krajinu te na okolne planine Kamešnicu,Svilaju,Biokovo te na Mosor.Za prošlu subotu je pa dogovor da na vrhu Gradine iskopamo temelj i postavimo cijev na koju će doći jarbol i zastava. Teren je dosta nepristupačan pa smo koristili magarad za dostavu materijala na vrh a ovim putem zahvaljujem vlasnicima magaraca a to su Gojko i Anđa Roguljić te Vlade Varvodić bez čije pomoći bi to bilo teško izvodivo.Treba napomenuti da je ovo bila samo prva faza uređenja a u planu je druga faza u kojoj će se urediti postolje i postaviti rasvjeta na vrh Gradine.Akciji su se odazvali Crni kao glavni incijator,Hari bez kojeg bi se to teško napravilo ,Vlade koji je puno pomogao i na kraju da spomenem Bilog a to sam ja.Ujutro 05.08 u 09:00 je predviđeno okupljanje na Gradini i podizanje zastave a poslije toga se ide na Jarkovište gdje će se održati skromna proslava.Za sve one koji su zainteresirani doći na proslavu trebaju se javiti Hariju na kontakt telefon 099/5771683.Vidimo se petog na Gradini!

Fotografije iz arhive......svega po malo

2008-07-05T14:59:00.024+02:00

Malo sam zavirija u arhivu di mi se nalaze slike koje sam tokom vrimena snimija i spremija u kompjuter pa sam odlučija neke i objavit.Našlo se tu svega pomalo zanimljivog,neke sam odlučija stavit na svjetlo dana pa pogledajte.

Prva godina bloga.......Španjolci prvaci Europe u balunu

2008-06-30T23:38:00.010+02:00

Neki dan,točnije 27 šestog je prošla godina dana od prvog objavljenog mog posta na ovom blogu koji je nasta sasvim slučajno,nimalo planirano ali evo traje punu godinu dana a i trajat će još i dalje dok god bude posjetitelja.Za sve Rožane koji se nalaze razasuti po cilom svitu sada je dovoljan jedan mali klik mišom na njihovu kompjuteru da ih na trenutak vrati u rodni kraj. Dosta o blogu,sad ćemo se vratit malo na Euro 2008 koji je sinoć završio finalnom utakmicom između Nijemaca i Španjolaca,gdje su Španjolci sjajnim pogotkom Torresa došli do titule nogometnog prvaka Europe.Hrvatska je ispala u četvrtfinalu protiv Turaka na jedanaesterce,ostali smo malo razočarani jer smo igrali dobar nogomet ali i ovo je veliki uspjeh ako se sitimo da nam je cilj bija proći grupu a dalje šta bude.Sve čestitke Biliću i ciloj reprezentaciji.Stavit ću vam link Slobodne na kojem možete naći imena trenutno najmoćnijih Dalmatinaca. Sad na kraju pogledajte slike snimljene na Jarkovištima u blizini Jokanove kuće odakle seže pogled sve do mora a i dalje.

Zahtjev sinjskih antifašista:odšteta za žrtve SS divizije

2008-06-22T14:28:00.002+02:00

Ovaj članak iz Slobodne Dalmacije ću vam prenjet u cijelosti a odnosi se na civilne žrtve iz potkamešničkih sela koje su nastradale od SS divizije u drugom svjetskom ratu.U tom krvavom pohodu SS -ove folksdojčerske divizije »Princ Eugen> je pobijeno oko 1500 civila,većina su bili djeca,žene i starci.Ovde bih još samo napomenuo da u Rožama,zaseok Miljen nema niti spomen ploče na kući u kojoj su zapaljene nedužne žrtve a zašto bi se trebala pobrinuti lokalna samouprava a to je Grad Trilj.U toj kući po meni dostupnim podacima je pobijeno oko 28 nedužnih civila koji su živi zapaljeni. Udruga antifašističkih boraca i antifašista Sinja i Cetinske krajine pokrenula je postupak da se utvrdi visina i isplati odšteta za žrtve zločina koji su 28. i 29. ožujka 1944. godine počinili pripadnici “njemačke SS divizije ‘Prinz Eugen’ i dijela ustaških jedinica iz 369., takozvane Vražje divizije”.

Sinjski antifašisti svoj dokumentirani zahtjev uputili su Ministarstvu pravosuđa sa zahtjevom da ono provede postupak i zatraži od Austrije i Njemačke odštetu za spomenute zločine, te je dodijeli izravnim nasljednicima žrtava.

Zahtjev se odnosi na jedan od najmasovnijih i najokrutnijih zločina na hrvatskim prostorima tijekom Drugoga svjetskog rata.

U pohodu SS-ovaca krajem ožujka 1944. godine u naseljima Gala, Otok, Ovrlja, Ruda, Podi, Krivodol, Ljut, Rože i Voštane ubijeno je više od 1500 civila, uglavnom staraca, žena i djece. Sinjski SAB svome je zahtjevu priložio dokumente za 1327 osoba.

- Na odluku da zatražimo odštetu za ove naše žrtve potakla nas je javno objavljena informacija da bi Republika Hrvatska trebala obeštetiti folksdojčere kojima je poslije rata oduzeta imovina. Jednako pravo imaju naše žrtve, odnosno njihovi nasljednici, kojima su živote uništili u velikom dijelu upravo folksdojčeri, od kojih je bila popunjena divizija “Prinz Eugen” – kaže Janko Kelava, predsjednik SAB-a Sinja i Cetinske krajine.

Lovačka kuća Filipa Varvodića Pile......Paruše..Jarkovište

2008-06-16T18:19:00.013+02:00

Paruše su jedan od lipših predjela Jarkovišta di su naši stari imali kuće koje su im služile u ljetnim mjesecima kada bi stoka bila u ispaši na padinama Kamešnice.Tako je Pile Varvodić na svojoj didovini podigao lovačku kuću gdje vikendom provodi svoje slobodno vrijeme uživajući u netaknutoj prirodi,miru i tišini.Lovačka kuća se nalazi na 1050 metara nadmorske visine.Nakon dvadesetak godina na docu koji je ležao pod travom Pile je zasadio planinski krumpir koji tu u nedirnutoj prirodi odlično uspjeva a kvaliteta mu je vrhunska.

Hrvatska pobjedila Nijemce u Klagenfurtu

2008-06-12T19:59:00.005+02:00

Hrvatska nogometna reprezentacija je večeras pobjedila Njemačku reprezentaciju rezultatom od 2:1 za Hrvatsku.Golove su postigli Srna u 23 a Olić u 63 minuti susreta, dok je za Nijemce Podolski pred kraj susreta u 78 minuti postigao počasni gol.Hrvatska je tokom cijele utakmice dominirala na terenu i u ni jednom trenutku nije dopustila Nijemcima da preuzmu incijativu za razliku od susreta sa Austrijancima kada naša reprezentacija nije igrala tako sigurno i nadmoćno kao večeras.Bravo Hrvatska!

Hrvatska startala s pobjedom

2008-06-08T19:58:00.005+02:00

U vrlo teškoj i do samog kraja neizvjesnoj utakmici Hrvatska reprezentacija je večeras u Beču pobjedila pogotkom Luke Modrića iz jedanaesterca u 4 minuti susreta domaćina Austriju .Austrija - Hrvatska 0:1 .Da nisu samo naši nogometaši u fokusu javnosti sinoć se potrudio i jedan naš navijač koji je stekao svojih pet minuta slave uskačući na travnjak gdje je izvozao svog vjernog pratioca,redara utakmice te bi mi na vještini trebao zavidit i naš Eduardo koji zbog loma noge mora prepustiti Euro 2008 godine.Skinija sam slike s portala index pa pogledajte.Idemo dalje na Njemačku koja je sinoć savladala Poljsku rezultatom od 2:0,golovima Lukasa Podolskog.

Novinari prosvjeduju.......Euro 2008 .......

2008-06-06T13:02:00.005+02:00

Danas diljem Lijepe naše novinari prosvjeduju revolitirani napadom na Dušana Miljuša novinara Jutarnjeg lista koji je prije par dana brutalno pretučen bejzbol palicama ispred svog ulaza u zgradu u kojoj živi.Za one koji ne znaju ko je Dušan Miljuš a ima ih sigurno dosta jer ga ne pozna ni ministar Mup-a Republike Hrvatske Berislav Rončević,to je novinar koji je posvetio cijeli svoj novinarski rad pišući o hrvatskom podzemlju koje je pustilo svoje pipke u sve pore ovog našeg današnjeg društva.Neki dan je pretučena i Gordana Lukač Koritnik,dječja pravobraniteljica,njeni napadači su odmah pronađeni a radi se o trojici amatera, pijanaca dok se u slučaju novinara Miljuša radi o profesionalcima koji su plaćeni da to obave jer pišući o hrvatskom podzemlju novinar je stekao dosta neprijatelja.

Sutra nam kreće nogometno ludilo a naša reprezentacija igra svoju prvu utakmicu u nedilju protiv domaćina Austrije u Beču na stadionu Ernst-Happel u 18:00 sati.

Bilić objavio popis nogometaša za Euro 2008

2008-05-28T15:45:00.009+02:00

Danas je hrvatski nogometni izbornik Slaven Bilić prijavio Uefi konačnu listu nogometaša za Euro 2008 godine koji putuju u Austriju i Švicarsku da brane boje svoje nacije.Ne treba nešto posebno naglašavati da će naša reprezentacija imati veliku podršku naših ljudi koji žive i rade u tim zemljama a ja ih ovim putem sve pozdravljam.Zbog blizine Austrije i Švicarske očekuje se invazija nogometnih navijača i iz Lijepe naše.Ja ću vam ovde predstavit Zaprešić boyse s navijačkom pjesmom Samo je jedno a to je po meni jedna od boljih a vi je ovde poslušajte.

Kuća za odmor

2008-05-25T22:16:00.021+02:00

Svi naši ljudi kad su odlazili u tuđinu s ovog kamena,iz Roža, su imali isti san da jednog dana kad rješe svoju životnu egzistenciju da se vrate na ovi kamen isti pod kojim su ponikli . Većina njih iz ko zna kojih životnih razloga nije uspila odživiti svoj san ali jedan od rijetkih koji živi svoj san je Ivan Ikić Varvodić koji je svojim rukama sagradio sebi i svojoj obitelji ovu prelijepu kuću u kojoj provodi većinu svog slobodnog vremena tijekom cijele godine.

Otok:600 momaka čeka nevistu

2008-05-21T17:27:00.004+02:00

Kako nam donosi današnja Slobodna Dalmacija u našoj susjednoj općini Otok se nalazi oko 600 neoženjenih momaka u dobi od 18 do 60 godina a za općinu koja ima 5700 stanovnika to je velika brojka iako Otok u Cetinskoj krajini jedini ima pozitivan demografski prirast.Pročitajte u cijelosti članak iz Slobodne koji vam prenosim.

Jednom je prigodom putopisac Stipe Krce napisao da je mjesto Otok selo junaka, fratara i žabara, ističući glavne karakteristike po kojima je to mjesto Cetinske krajine prepoznatljivo. Ovim njegovim epitetima još bismo morali dodati i časne sestre kojih u Otoku ima 142 (zajedno s fratrima čine Mali Vatikan), te gotovo 600 neoženjenih momaka u općini Otok u dobi od 18 do 60 godina. Velik broj neženja je tema koja je prerasla okvire ove općine sa 5700 stanovnika, od čega velik dio otpada na zdravo glasačko tijelo.

Što je razlogom da su kršni i zgodni momci podno Kamešnice postali nacionalni demografski problem, teško je odgonetnuti. Četrdesetogodišnji Stipe Kondža najviše vremena provodi igrajući igre na sreću, slično kao i velika većina ovdašnjih momaka.

- Čim mi uleti veliki dobitak, stiže i nevjesta - kaže nam Stipan. Tek punoljetni konobar Mario Laco smatra da će problem ženidbe riješiti kada naiđe na bogatu nevjestu, jer je prava stvar da on sam može odlučiti s kim će pred oltar. - Problema sa ženama nemam, nego se još nisam odlučio za koju ću – kaže nam 36-godišnji Zoran Erceg. Zoki ističe da mu je najbitnije da buduća mladenka ne smije spavati do podne i gledati sapunice te da zna dobro kuhati. Jedan je od njih kazao da će u bračnu luku uploviti čim nađe slobodnu subotu. Općinski su čelnici svjesni tog problema pa je tako otočni vijećnik Zlatko Grgat, i sam neženja, više puta neuspješno predlagao da se mladencima (oboje iz općine Otok) dodijeli jednokratna pomoć od 20.000 kuna, što su mnogi prihvatili sa simpatijama. Kako bi promijenili ovaj trend, neki su posegnuli i za uvoznom radnom snagom. Tako je 2004. godine stopostotni invalid Domovinskog rata pukovnik Ante Bošković našao ženu svog života, Aljonu Boskakovu iz Ukrajine. Mnogi su ovdašnji momci tada pokazali zanimanje da i oni to učine, apelirajući na ministricu Jadranku Kosor da im pomogne u rješavanju ovoga važnog životnog pitanja. I dok Ante uživa u svim blagodatima života proširujući obitelj, mnogim momcima dani prolaze u bavljenju beznačajnim stvarima. Uza sve navedeno, demografska slika općine Otok je jedina pozitivna u Cetinskoj krajini prošle godine. U otočkoj je općini, naime, u 2007. bilo 60 sprovoda, a krstilo se 87 djece. Da se, primjerice, samo u sljedeće tri godine oženi barem polovica mladića, Općina Otok bi možda mogla dobiti i status grada, jer sada broji 5700 stanovnika. Da ima nešto u tom broju 600, govori i podatak da u Otoku postoji prezime Šesto, a nedavno je otvoren i caffe bar 600.

Alkari preuzeli u Beogradu alkarsko blago

2008-05-12T13:06:00.007+02:00

Kako nam donosi internet portal Slobodne Dalmacije , delegacija Viteškog alkarskog društva Sinj je preuzela alkarsko zlato i srebro koje je bilo pohranjeno u trezoru Narodne banke Srbije u Beogradu.Više o tom događaju idite na ovaj link Slobodne. -------------------------------------------------------------------------------------------------- A sada jedna malo ležernija tema o najvažnijoj sporednoj stvari na svitu koja pomalo dolazi na red a to je Europsko prevenstvo u balunu koje za nepuni misec dana kreće.Većina vas najvjerovatnije zna a ja ću opet napomenut da se prvenstvo odigraje u Austriji i Švicarskoj gdje će naša reprezentacija imati dosta naših navijača kako onih koji žive u tim zemljama tako i iz zemlje. Svaki dan ide nova reklama za pivo, zamjenjuje se pivska ambalaža,reklamiraju se novi televizori,snimaju se prigodni glazbeni spotovi a ja sam izdvojija jedan huliganski spot(navijački) a radi se o jednoj parodiji o našim navijačima koju su snimili momci iz Gitak, pa pogledajte....

Sinjska rera

2008-05-07T23:28:00.009+02:00

Mnoge legende o Sinjskoj reri se pričaju i danas iako je ta legendarna željeznička pruga ukinuta davne 1962 godine a pruga demontirana i preseljena,putnici preusmjerni na autobusni prijevoz.Zašto pišem o Sinjskoj reri,odgovor je vrlo jednostavan a to je da Sinjska rera još živi u pričama starijih Rožana koji je se još sjećaju a ona im je bila jedino prjevozno sredstvo prilikom njihova odlaska u svit i na posa u Split di ih je većina tada radila u splitskoj Čistoći ili ko najamnici po splitskim poljima kod splitskih težaka.Išlo bi se pješke preko Otoka gdje bi se Cetinu prelazilo skelom a onda dalje do Sinja pješice i onda u Sinju bi se ukrcali na Sinjsku reru i tako bi se došlo do Splita.O samom nazivu vlaka koji je u narodu nosio ime Sinjska rera ima jedna verzija o nastanku imena koja je najvjerovatnije i istinita a to je da se u vlaku uvik pivala rera. Donosim vam sa željeznica net povjest nastanka Sinjske rere. Prošle je godine obilježena stota obljetnica od otvaranja za promet, 12. rujna 1903., uskotračne željezničke pruge Split – Sinj koja je popularno nazvana Sinjska rera. Kao i prvoizgrađena dalmatinska pruga Split – Siverić – Knin s ogrankom Perković – Šibenik i ta je pruga bila izolirana od mreže ostalih željezničkih pruga sve dok 1925. nije dovršena izgradnja tzv. ličke pruge pa je njezin promet bio isključivo vezan uz dalmatinsko područje. Povijest Sinjske rere završila je 1. listopada 1962. kada je promet obustavljen, pruga demontirana, a putnici preusmjereni na autobusni prijevoz. U doba prometne revolucije, koja se na europskim prostorima počela ostvarivati sredinom 19. st. uspostavom prvih željezničkih sustava i oblikovanjem mreže željezničkih pruga, Dalmacija, koja je u to vrijeme priznavala vlast Habsburške Monarhije i Carevinskog vijeća u Beču, bila je povezana tek solidnom cestovnom mrežom. No, s obzirom na strateški zanimljiv položaj na raskrižju Azije i Europe, s bogatim zaleđem Bosne i Hercegovine i otvorenim morem, pitanje je izgradnje željezničkih pruga u Dalmaciji bilo pokrenuto vrlo rano. Tako su već austrijski zakonski članak XXXV. iz 1836. i studija o iz-gradnji 13 željezničkih pruga u ondašnjoj Austriji planirali i pruge koje bi ostvarivale vezu s jadranskim lukama. Prvi su prijedlozi s tim u vezi bili već 1843. upućeni mađarskom parlamentu, a odnosili su se na uspostavu veze Dalmacije s Mađarskom, i to preko Rijeke. Nedugo potom, godine 1846., u broju 29 kulturno-gospodarskog časopisa La Dalmazia, koji je izlazio u Zadru na talijanskom jeziku, objavljen je članak pod nazivom Strada ferrata in Dalmazia (Željezna cesta u Dalmaciji). Taj članak bio je potpisan inicijalima A. A., iza kojih se vjerojatno krio Abe Agostino Grubišić iz Makarske. U članku je bila predložena izgradnja pruga koje bi pratile smjer već postojećih cesta trasiranih prema trgovačkim karavanskim putovima koji su iz Azije preko Bosne vodili do Zadra, Splita i Dubrovnika. Za pet predloženih trasa autor je naznačio sljedeće trase: Sarajevo – Travnik – Livno – Sinj – Klis – Split; Sinj – Vrlika – Drniš - Roški slap – Benkovac – Zadar; Drniš – Šibenik; Livno – Mostar – Trebinje – Dubrovnik te Mostar – Han. Tijekom sljedećih 30 godina izmjenjivali su se još mnogi prijedlozi za izgradnju željezničkih pruga u Dalmaciji i njezino povezivanje s drugim dijelovima Monarhije. No, politički događaji i interesni sukobi utjecali su na stalne izmjene projekata i pružnih trasa. Iz tih je razloga prvi zakon o izgradnji dalmatinske željeznice bio donesen i usvojen tek 1873. Prema njemu valjalo je graditi "prugu na parni pogon" od Splita preko Perkovića i Drniša do Knina odnosno Pribudića na dalmatinsko-hrvatskoj granici. Pruga bi se granala u dva odvojka, od Perkovića do Šibenika i od Knina do Zadra. Ni taj zakon nije realiziran jer zbog gospodarske krize ni jedan koncesionar nije imao snage financirati cjelovit projekt. Stoga se u izgradnju prve dalmatinske pruge ušlo o državnom trošku, i to samo na dijelu od Splita do Siverića (84,35 km), s ogrankom od Perkovića do Šibenika (21,6 km), dakle bez ostvarivanja veze sa Zad-rom i drugim dijelovima Hrvatske. Odluku o toj izgradnji potvrdilo je 1874. Carevinsko vijeće u Beču. Izgradnja pruge počela je još iste go-dine. Unatoč mnogim problemima vezanim uz težak kraški teren i isključivo ručne iskope, radovi su napredovali dosta brzo pa je dionica Šibenik – Siverić bila završena već krajem 1876., a u promet puštena 15. svibnja 1877. Službeno je otvaranje čitave pruge bilo je 4. listopada 1877. No brzo se pokazala promašenost takve krnje pruge koja je ostala izvan svake željezničke mreže. Stoga je kao nužnost bilo nametnuto njezino produljivanje do Knina, koje je ostvareno 1888. Ipak uklapanje te prve dalmatinske pruge u cjelovit sustav željezničke mreže u Hrvatskoj i Europi bilo je ostvareno tek 1925., pošto je završena gradnja tzv. ličke pruge. Gotovo isti problemi pratili su i izgradnju druge dalmatinske pruge između Splita i Sinja, koja je kasnije nazvana Sinjska rera (prema dvoglasnim i troglasnim pučkim pjesmama karakterističnim za Sinjsku krajinu koje su putnici često izvodili tijekom putovanja). Željeznička pruga između Splita i Sinja bila je planirana sredinom 19. stoljeća kao dionica pruge između Splita i Sarajeva, dvaju istaknutih trgovinskih središta, u to vrijeme povezanih samo cestom kojom se putovalo pet dana. No do donošenja odluke o izgradnji te pruge proteklo je gotovo 50 godina, jer je Carevinsko vijeće u Beču izgradnju pruge Split – Sinj predvidjelo Zakonom o željeznicama nižeg reda od 21. prosinca 1898. Navedeni Zakon ovlastio je vladu da o državnom trošku izgradi dalmatinsku uskotračnu prugu "od stanice Spljet dalmatinskijeh državnih željeznica do zemaljske granice kod Aržanog s ogrankom Dugopolje – Sinj".To je trebala biti tek prva dionica buduće pruge prema Sarajevu. Druga dionica trebala je povezati Aržano i Bugojno. Za izgradnju prve dionice bilo je predviđen 6.310.000 forinti. Nedugo nakon donošenja Zakona o izgradnji pruge pristupilo se izradi projekta te njegovoj višekratnoj izmjeni i doradi. No izgradnja ipak nije započela pa je ministar željeznica Wittek u Beču 1901. ponovno potaknuo donošenje odluke o izgradnji te pruge. Svoj zahtjev potkrijepio je već prije isticanom potrebom za ostvarenje željezničkog spoja prema Bosni. Počet-kom 20. st. to je Austriji bilo posebno važno zbog političkih i vojnih interesa, to više što je u Sinju bilo smješteno sjedište vojnog garnizona. Zahtjev je bio prihvaćen, a za izgradnju je namaknuto 11.700.000 kruna. Prema priloženom troškovniku izgradnja pruge trebala se ostvarivati u šest dijelova, odnosno šest odsjeka koji su bili određeni prema konfiguraciji terena kojim je pruga prolazila i sličnosti graditelj-skih zahvata, a ne prema dužini trase. U dražbenom oglasu bili su utvr-đeni i rokovi dovršetka pojedinih graditeljskih zahvata. Tako je do 1. veljače 1903. morala biti pripremljena kompletna infrastruktura, da bi se moglo pokrenuti polaganje greda željezničkih mostova, a nakon 30. travnja i ugradnja strojeva za namirivanje vodom, mosnih vaga, brzoja-vne opreme i drugih uređaja. Sva oprema trebala je biti u funkciji 15. srpnja 1903., kako bi se prugom mo-gao prevoziti materijal potreban za dovršetak pruge. Rok za primanje ponuda bio je otvoren do 1. kolovoza 1901., a rok za predaju pruge u promet bio je 1. rujna 1903. Najpogodniju ponudu dao je splitski konzorcij Antičević i družina koji je poslove preuzeo već u kolovozu 1901. Uz tvrtku Ivana Antičevića u konzorcij su bile uključene i tvrtke: Josipa Brajnovića, Braće Buj, N. A. Dubokovića, Josipa Duplančića i dr., Vida Morpurga, Ante Rismonda, Petra Šimete i sinova, Grge Vidakovića te mjernika G. B. Sarda i Emila Stoka. Još istog mjeseca u Splitu je bila osnovana Direkcija za izgradnju pruge, za či-jeg je glavnog upravitelja bio imenovan carski kraljevski viši inženjer Henrik Weidlich. Prvi suradnici bili su mu inženjeri F. Kragl, Vjenceslav Striegel, Jan Hajsky, Jakov Zamber-lin, Petar Senjanović i Sigismondo Chirer. Pechaček, Jerko Alačević, Oskar Pruga je bila planirana kao uskotračna, s razmakom tračnica od 760 mm. Gradnja je tekla prema planu, ali tek na dijelu između Splita i Sinja, u dužini od 39,972 kilometara. Izgradnja samo toga dijela pruge bila je i navedena u dražbenom oglasu, dok se dio pruge između Dugopolja i Aržana nije ni spominjao. Kasnije se zbog izbijanja Prvoga svjetskog rata pruga nikada nije nastavila graditi, pa je i sinjska željeznica ostala krnja željeznica, odnosne bez priključka na pružnu mrežu izvan Dalmacije. Otkup zemljišta za izgradnju pruge obavljao se pod nadzorom željezničkog tajnika dr. Ivana Stratimirovića i odužio se na gotovo godinu dana. Izgradnja pruge počela je krajem listopada 1901. Na gradilištu je radilo mnogo radnika, među kojima su najteže fizičke poslove obavljali domaći ljudi. Uz njih se zapošljavao i velik broj radnika iz različitih mjesta Monarhije, među kojima i 1500 zidara i minera iz talijanske pokrajine Apulije. Pruga između Splita i Sinja prolazila je kroz istočni dio Dalmatinske zagore i najvećim je dijelom bila trasirana u zavojima. Budući da je uglavnom vijugala oko Klisa, imala je sve osobitosti brdske pruge s postupnim promjenama uspona. Najveći kolosiječni nagib na pruzi bio je 26,7 promila kod tunela Mačkovac u blizini Klis-Kose. Najniža visinska točka na pruzi bila je 2,43 m n. m. u kolo-dvoru Split, a najviša 386,19 m n. m. na području Kukuruzovca kod Sinja. Na pruzi su bila izgrađena tri tunela, i to polukružni tunel u Gornjoj Rupotini dug 400 m, tunel na Grebenu zvan Tri kralja dug 123 m te tunel Jadro, kasnije nazvan Mač-kovac, dug 118 m. Sva tri tunela bila su u blizini Klisa, dok je kasnije probijen četvrti tunel bio na ulazu u kolodvor Split. Na Meterizama, kod željezničke postaje Vranjic-Solin, bio je podignut nasip i kameni nadvožnjak dug 10 m s velikim lučnim otvorom ispod kojeg je prolazila cesta Split – Solin. Od većih pružnih građevina u Klisu, ispod Varoša bio je izgrađen kameni vijadukt Vetmin most. Bio je dug 76,81 m, postavljen na šest sandučastih stupova koji su nosili sedam polukružnih lukova. Sa sjeverne strane mosta kasnije je bila podignuta željezna konstrukcija s daskama za zaštitu od bure. Na pružnoj trasi u predjelu Grlo bio je izgrađen manji željezni most raspona 8 m. Uz već izgrađen splitski kolodvor tijekom izgradnje pruge bilo je podignuto pet kolodvora i tri stajališta. Kolodvori su bili: Vranjic-Solin, Klis, Dugopolje, Dicmo i Sinj, a stajališta Mravinci, Klis-Kosa i Prosik. Neko-liko godina poslije bila su izgrađena još tri stajališta, najprije u Kopriv-nom i Kukuruzovcu, a potom i u splitskom predgrađu Kopilici. Prijamne kolodvorske zgrade i prateći skladišni i ostali objekti bili su izgrađeni u kamenu i slijedili su tipski oblik gradnje željezničkih građevina. Prijamne zgrade u kolodvorima bile su izvedene kao katnice, a u stajalištima su bile manje prizemnice. Zanimljivo je napomenuti da čekaonice na kolodvorima i stajalištima nisu bile unutar zgrada, već su bile smještene u vanjskom otvorenom dijelu zgrada pa putnicima nisu pružale zaklon od bure. Pruga je imala 117 prijelaza i 20 od-vodnih kanala za oborinske vode. Tračnice za tu prugu bile su izrađene 1903. u Grazu, a bile su položene na 47.143 drvenih pragova s međusobnim razmakom od 800 mm. Najveći dopušteni pritisak kotača na tračnicu bio je 4700 kg, a najveća dopuštena brzina vožnje na pruzi bila je 30 km na sat. Pruga je izgrađena za dvije godine. Do kraja 1902. duž cijele su trase bili su probijeni svi tuneli, podignuti nadvožnjaci, vijadukti i mostovi te izgrađene sve prijamne kolodvorske zgrade. Pruga je za promet bila otvorena 12. rujna 1903. i to uz jako po-licijsko osiguranje postavljeno iz bojazni od nemira koji su mogli iz-biti zbog trojezničnih natpisa na ko-lodvorima koji su bili istaknuti na hrvatskome, njemačkom i talijanskom jeziku. Na toj pruzi uglavnom su vozili mješoviti vlakovi i to dva puta na dan u svakome smjeru. Puto-vanje je trajalo dva sata i 30 minuta iz Sinja do Splita, a u obrnutom smje-ru tri sata zbog velike kliške uzbrdice. Vučni su park te pruge u početku činile tri lokomotive serije 186, koje su bile izrađene u tvornici Krauss u Linzu u razdoblju od 1894. do 1903. Lokomotive su bile teške samo 22,4 tone (24,3 tone u službi), njihova najveća brzina bila je 40 km/h, a vučna sposobnost 40 tona. Često su se kvarile, a zbog neprikladnosti i preopterećenosti vlakovi su svaki dan kasnili i do pola sata, a teret se isporučivao i s nekoliko dana zakašnjenja. Neredovitosti prometa, ali i relativno čestim nesrećama, pridonio je i mali broj željezničkih radnika u izvršnoj službi, ali i to što nisu odmah bili sagrađeni burobrani, posebice između Vranjica i Klisa. Zbog spore vožnje vlakova na sinjskoj željeznici, često su ju zvali "šuljarica". Cije-na iskorištavanja te željeznice bila je visoka i u putničkome i u teretnome prometu. U putničkom je prometu cijena putnih karata bila formiranaprema tri razreda, a četvrti razred nije nikad bio uveden. Unatoč mnogobrojnim otegotnim okolnostima Sinjska rera imala je svoje korisnike, uglavnom radnike koji su bili zaposleni u prvim splitskim industrijskim pogonima, poljoprivrednike, koji su hranom opskrbljivali splitsko područje, i učenike. Zbog toga je nakon Drugoga svjets-kog rata broj polazaka s dva povećan na četiri do pet vlakova na dan. Promet na toj pruzi ostvarivao se uz pomoć šest malih parnih lokomotiva izgrađenih u tvornici Krauss u Linzu i u tvornici Mavag u Budimpešti. Godine 1956. vozni park sinjske željeznice bio je obnovljen sa sedam put-ničkih vagona tipa Pulmann koje je izgradila tvornica Đuro Đaković iz Slavonskoga Broda. Ipak ubrzo se ozbiljno počelo razmišljati o ukidanju prometa i o zamjeni željezničkog cestovnim prijevozom. Podloga za te planove bile su analize koje su pokazivale stalno smanjivanje putničkog i teretnog prometa. Tako je 1960. putnički promet bio manji 25 posto, a 1961. čak 51 posto u odnosu na 1959. Istih se godina teretni promet smanjio 36 odnosno 49 posto. Pruga je ujedno vapila za remontom, a vozni park za cjelovitom zamjenom, što bi stajalo milijardu i 250 milijuna dinara. S obzirom na nepovoljne prijevozne pokazatelje i na godišnji deficit od gotovo 250 milijuna dinara, tolika ulaganja nisu dolazila u obzir. Tako je pruga određena za zatvaranje. U travnju 1962. Hrvatski je sabor predložio zatvaranje za javnu uporabu pruge Split – Sinj i demontažu njezinih postrojenja. Osnovni uvjeti za zatvaranje bili su dovršetak izgradnje ceste Split – Sinj, kojoj su nedostajala četiri kilometra između Dicma i Sinja, i nabavka desetak autobusa. Posljednji putnički vlak broj 3834 na pruzi Split – Sinj krenuo je iz Sinja 30. rujna 1962. To je bio vrlo tužan dan za većinu stanovnika Dalmatinske zagore jer je Sinjska rera bila sinonim toga kraja i dio tradicije, ili kao što pjesma kaže "duša Sinja i cijeloga kraja, ka i Gospe sinjska". Nakon 59 godina postojanja 1. listopada 1962. službeno je ukinut putnički prijevoz. Teretni se prijevoz održavao još kraće vrijeme. Već iduće godine pruga je bila demontirana, a lokomotive i vagoni bili su preseljeni u Gornji Milanovac. Ostala su samo nostalgična sjećanja na Sinjsku reru čija je sporost omogućavala opuštena druženja i posebnu čaroliju putovanja. Premda je od ukidanja prometa na uskotračnoj pruzi Split – Sinj prošlo više od četrdeset godina, pružna se trasa Sinjske rere na pojedinim mjestima još uvijek nazire, a neke od građevina odolijevaju zubu vremena i društvenoj nebrizi. Zbog toga su ostaci te legendarne pruge u današnje vrijeme tek okvirni podsjetnik za rekonstrukciju toga tehničkog fenomena čija atraktivnost, na žalost, ne može služiti u turističko- promidžbene svrhe. Pružna je trasa danas ispresijecana cestom i novoizgrađenim objektima te bi se mogle rekonstruirati tek uz pomoć dobrih znalaca koji su i sami radili na toj pruzi. Iako se željeznica vrlo brzo nakon obustavljanja prometa na pruzi odrekla svojih objekata, u prijamnim kolodvorskim zgradama ostali su stanovati uglavnom željezničari. Danas je njihov vlasnički status mahom neodređen, što znatno pridonosi njihovu propadanju, iako zaslužuju da budu spomenici kulture.

1.Maja-Međunarodni praznik rada

2008-04-30T23:25:00.007+02:00

Danas se u cilom svijetu slavi Međunarodni praznik rada a obilježava se kao na spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Radnici su tada tražili čuvene tri osmice, osam sati rada, osam sati odmora i osam sati „za što nam drago“. Jedan od osmorice osuđenih na smrt tada je svojim tužiteljima i sucima uputio poruku koja je danas aktualna "Doći će vrijeme kada će tišina naših grobova biti glasnija od našeg glasa". U spomen na žrtve iz Chicaga i sve druge žrtve dvostoljetne radničke borbe za dostojne radne i životne uvjete od 1889. godine 1. maj se obilježava radničkim demonstracijama i prosvjedima kao MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA, dan radničke solidarnosti. U Hrvatskoj se počeo slaviti već 1890. godine, a radnici su klicali »Mi smo za rad, ali želimo živjeti kao ljudi«. Teza koja je i u današnjoj Hrvatskoj mnogima samorazumljiva. No, ubrzo nakon proglašenja 1. svibnja Praznikom rada, počela su ideološka nadigravanja i prepucavanja o tome kome zapravo pripada taj dan. U Hrvatskoj se Praznikom rada manipuliralo i on je ideologiziran nakon dolaska komunista na vlast 1945. godine. Neko se vrijeme djecu pokušavalo naučiti da je farbanje jaja prvosvibanjski, a ne uskrsni običaj. U čast radnika organizirane su vojne parade, sve pod okriljem tada službeno neupitne marksističke doktrine.Glavna je osobina današnjih proslava prehrambenog značenja. Važno je koliko će se besplatnih porcija graha podijeliti, a još je važnije tko će ih podijeliti. Crveni se karanfil stidljivo vraća u zapučak, iako nije riječ ni o kakvom simbolu komunizma, nego krvi koja podsjeća na 1. svibnja 1886. godine i Chicago. Svim posjetiteljima bloga a i onima koji nisu čestitam Međunarodni Praznik rada. Izvor za ovi moj post mi je poslužio Vjesnik.

Sudac utajio porez

2008-04-28T10:57:00.002+02:00

28. travnja - Sudac Ustavnog suda Marko Babić godinama je bio uspješan vinkovački odvjetnik. Svoje usluge uredno je naplaćivao, ali državi nije plaćao porez na promet i usluge te na godišnji promet odvjetničkog ureda, prenosi Dnevnik.hr.

Dug je, navodno, narastao na 270.000 kuna. Međutim Babić ga nikada neće morati platiti jer je nastupila apsolutna zastara.

Prema zakonu, zastara nastupa ako se tijekom šest godina ne poduzmu nikakve radnje prisilne naplate po kojima bi dužnik morao podmiriti dugove. Praksa je porezne uprave da dužnicima koji imaju više od 10.000 kuna duga najprije šalje tri opomene, a potom blokira račun te tako naplati dug. Sucu Babiću navodno ni jedan račun nije blokiran.

Sporost i neefikasnost porezne uprave u slučaju ustavnog suca Marka Babića nitko nije želio komentirati. Šute naravno i Porezna uprava i Ministarstvo financija.

Porezna uprava vrlo je ažurna kada je riječ o malim građanima i opomenama za dugovanja u iznosu od nekoliko desetaka ili stotina kuna, međutim "velike ribe" u Hrvatskoj prolaze nekažnjeno, poručuje Transparency Inernational.

Panorama sela

2008-04-23T12:54:00.006+02:00

Na Skypu neograničeno telefoniranje za 5o kuna

2008-04-21T11:03:00.007+02:00

U usporedbi sa susjednim zemljama u Hrvatskoj su telefonski impulsi dosta skupi zato vam donosim članak koji je objavljen na Indexu a odnosi se na međunarodne pozive u fiksnoj telefoniji a moga bi vas zanimati. JEDAN od najpopularnijih programa za razgovor putem interneta, Skype, predstavio je ideju uvođenja neograničenih međunarodnih poziva za samo 9,95 dolara mjesečno. Nova ideja plasirat će Skype kao najpovoljniji oblik međunarodnih razgovora u 34 države, izjavio je Don Albert, zamjenik predsjednika i generalni menadžer Skype-a za Sjevernu Ameriku. Zemlje koje će moći komunicirati po povoljnoj tarifi uključuju: Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Čile, Kinu, Singapur, Tajvan, Japan, Koreju, Maleziju te većinu Europskih zemalja. Trenutno su pozivi sa Skypea prema fiksnim i mobilnim mrežama omogućeni u Kanadi, Kini, Hong-Kongu i Singapuru, dok su prema ostalim državama pozivi omogućeni samo za fiksne priključke. Ovakvu uslugu Skype već neko vrijeme prodaje za 3 dolara mjesečno u SAD-u i Kanadi, a za dodatnih 5,95 dolara moguće je besplatno upućivati pozive u Mexico City, Guadalajaru i Monterrey. Sve što je potrebno za komunikaciju je softver Skype, računalo spojeno na internet, mikrofon i zvučnici. Tijekom prva tri mjeseca ove godine, Skype je objavio kako su njegovi korisnici uz malu pretplatu telefonirali 1,7 milijardi minuta, dok su pozivi s računala na računalo besplatni te je tim putem ostvareno 14,2 milijuna minuta.